Manibus - kulturna obnova

  Aktualnu temu rada nedjeljom moguće je promatrati iz dvije perspektive; ekonomske i društveno-religijske. Za potrebe ovoga rada fokus će se staviti na društveno-religijski aspekt uz manji spomen ekonomskog. Jedno bez drugog, naime, nemoguće je analizirati i afirmirati, odnosno demantirati. Nedjelja je, u kršćanskoj tradiciji, Dan Gospodnji; dan za odmor i druženje s obitelji. Ukoliko bi se riječ nedjelja rastavila dobilo bi se ne-djelja, odnosno pojam koji označava dan ne-rada . S tim u vezi, ponedjeljak bi značio dan poslije dana ne-rada što je sukladno formi južnoslavenskih jezika, a što seže još do vremena Antike i ondašnjih značenja sedmodnevnog tjedna. Kada bi se kontekst rada nedjeljom proširio i upotpunio antiobiteljskim politikama na tlu Europe zašlo bi se u temu kojoj nema kraja. Stoga, nastojat će se u ovome radu ostati tek na vrhu sante leda. Pitanja koja je potrebno postaviti na početku su sljedeća: Kako bi bilo kada nedjeljom apsolutno ništa ne bi radilo? Zašto je

 Dragi čitatelju, Povodom objave intervjua na temu ljepote u Glasu Koncila dana 11.7.2021., ovdje ću proširiti govor o tome kroz perspektivu kršćanstva. Pitanje kulture danas se može analizirati iz više perspektiva s obzirom na to da je pojam kulture višeznačan. Potrebno je, dakle, omeđiti govor o kulturi e kako bismo iole konciznije mogli govoriti o njoj samoj. Kultura o kojoj govorimo obuhvaća područje duha i razuma kao glavnog sastojka ljudske civilizacije. Sukladno tomu, podrazumijeva se ukupnost rezultata što su nastali čovjekovim djelom i nadahnućem. Iz toga se, za potrebe ovoga članka, izdvaja umjetnost i filozofija. Suvremeno društvo obilježeno je jednom velikom manom – modernitetom. Sve je podređeno napretku, napose moral, umjetnost i filozofija koji gube izvornu svrhu. Potrebno je osvijestiti kako bez filozofske misli ne bi bilo napretka jer filozofija kao takva potiče na djelovanje. Da je tome tako samo je potrebno osvrnuti se na povijest ljudske civilizacije i zaključiti